Bavarski dvorci na Velebitaški način

Napisala: Ana Bakšić Fotografije: Darko Španja, Ana Bakšić

Preporuke na internetu su: idealno bi bilo 1 dvorac 1 dan – no, takvih tura nažalost nema. Nema organiziranih tura ali zato postoji velebitaški način putovanja: trpaj što više ljudi u auto radi podjele troškova puta, uzmi hrane od doma (tko se ruga Česima nek se srami), uzmi šator i vreću i na vrijeme, prije mraka pronađi mjesto za spavanje. I vidjet ćeš baš ono što želiš. Tako smo Pava, Španja i ja krenuli na dan Svih svetih u Njemačku, naći se s Mariom Moslavcem, provesti pet dana s njim, vidjeti dvorce iz bajki i prirodne ljepote tog alpskog dijela Njemačke na granici s Austrijom. Cijeli prvi dan potrošen nam je na put od Zagreba do Garmisch-Partenkirchena gdje smo imali meeting point s Mariom.

[caption id="attachment_1604" align="alignleft" width="383"] Na jezeru Elbsee[/caption]

Sutradan smo ujutro prošetali podno najvišeg vrha Njemačke Zugspitza i jezera Elbsee, nakon doručka otišli u Olimpijski centar i gledali klince kako treniraju i skaču s poznate skakaonice, te na kraju obišli prekrasan kanjon u koji smo ušli odozgo ne bi li izbjegi plaćanje ulaznice. No vrijedilo je svakog naknadno plaćenog ojra.

Idući dan smo otišli prema Bavarskim dvorcima kod sela Schwangau. Dvorcima kralja Ludwiga II, Neuschwansteinu i Hohenschwangau. Neuschwanstein, danas je najpoznatiji po tome što je poslužio kao uzor za bajkoviti dvorac Disneylanda. Cijeli smo dan proveli u šetnji bližom i širom okolicom ta dva dvorca. Fascinantno! Pljušte šale i divljenje na račun graditelja Ludviga II, no o njemu ću na kraju, za one koji žele znati više.

[caption id="attachment_1625" align="alignleft" width="380"] Kombinacija bavarskog piva i visećeg mosta je samo za najodvažnije[/caption]

Treći smo dan cijeli proveli obilazeći srednjovjekovne utvrde Ehrenberg i viseći most koji premošćuje kanjon sa strateškim prolazom koji su nekad branile te utvrde. Nakon toga smo krenuli prema Salzburgu da bi došli što bliže jezeru Chiemsee. Da ne propustim spomenuti svakodnevno ispijanje njemačkog piva i kušanje lokalne hrane po preporukama Marija. U ranim jutarnjim satima stigli smo kod jezera i kružili oko njega do mjesta Gstadt. Vožnja brodićem do otoka Herreninsel i razgledavanje “bavarskog Versaillesa”, kraljevskog dvorca Herrenchiemsee.

Posjet dvorcu, muzeju i galeriji i cjelodnevna šetnja otokom do pred kišu zbog koje smo nakon broda završili u prvoj birtiji. Ispostavilo se da taj ugledni restoran  vodi Jovan koji nam je na koncu ponudio posao u svom restoranu. Pojeli smo tradicionalnu srpsku mesnu platu s ćevapima i ajvarom uz Bavarsku pivu. Sve u svemu dobra kombinacija, mislim na sve ukupno!  Da, morati ćemo se i vratiti jer nam je ostao bar još jedan dvorac za posjetiti.

[caption id="attachment_1616" align="alignnone" width="2100"] Mjesto za doručak sa pogledom iz bajke[/caption]

Nakon obilazaka dvoraca jednostavno se moraš zapitati kakav je čovjek to sagradio. I evo dio odgovora, preuzetih sa interneta:

O Ludwigu bavarskom napisano gotovo 6 tisuća knjiga. Jednom je svojoj guvernanti rekao: “Želim ostati vječna tajna sebi i drugima.”

Ludwig II rodio se u kolovozu 1845. godine kao najstariji sin bavarskog kralja Maksimilijana II i princeze Marija od Prusije. Njegovi roditelji nisu se baš voljeli, a niti su ljubav pokazivali prema svojim sinovima koji su odgajani najstrože, privatno i rigorozno, uz česte udarce. Postoje autori koji smatraju da je ovakav strogi režim i stres u djetinjstvu izazvao njegovo čudno ponašanje tijekom života. Ludwig nije pokazivao veliki interes za školu, više su ga interesirale priče o francuskim dvorcima, bajkama i mitovima. Već u 18. godini postao je kralj i to ostao do svoje smrti 1886. godine. Svoje djetinjstvo Ludwig bavarski proveo je u dvorcu Hohenschwangau kojeg je volio. Uživao je u pogledu na jezero u Bavarskim Alpama. Tu je čitao i lutao po šumama, sanjareći već tada o svojim dvorcima koje će izgraditi. U 16. godini prvi je puta čuo opere Richarda Wagnera, Tannhäuser i Lohengrin. Od toga trena zaljubio se u svijet glazbe, mitova, legendi i bajki. Možda i u samog Wagnera? Nakon što ga je upoznao postao mu je “sugar daddy”.

Ludwig je bio vrlo privlačan muškarac. Visok i vitak; guste, valovite i crne kose; prodornih plavih očiju, uspravna držanja i gotovo ženstvenih kretnji. Princ iz bajke.

[caption id="attachment_1594" align="alignnone" width="1400"] Ludwig II[/caption] Otvoreno pokazivao prijezir prema dvorskom životu. Mrzio je velike javne manifestacije i formalna događanja. Često se povlačio u sebe, a vrijeme je provodio u svojim dvorcima. U samoći bi često pretvorio noć za dan. Često bi tada kretao na duge noćne vožnje u raskošnim pozlaćenim saonicama. Iako ga vlada i ministri nisu voljeli, bio je omiljen među narodom. Često je razgovarao sa zemljoradnicima i seljacima koje bi sretao po putu. Za njihovu susretljivost bogato bi ih nagrađivao. Ludwig se nije nikad ženio. Imao je zaručnicu Sophie, mlađu sestru carice Elizabete od Austrije – Sissi. Sissi i Ludwig su se odlično razumjeli, oboje neshvaćeni u svome vremenu, bili su jako bliski prijatelji. Vjenčanje koje se trebalo dogoditi u ožujku 1867. godine Ludwig je tri puta odgađao, da bi napokon raskinuo zaruke u listopadu.

Iako su Sophie svi žalili, nitko nije tada znao da se odmah nakon objave zaruka tajno sastajala s drugim muškarcem. Nakon prekida zaruka u javnosti je deklariran kao homoseksualac. Često se družio s mladim časnicima, glumcima, pa čak i konjušarima. Činjenica da nije imao niti jednu intimnu vezu, raskinute zaruke te pokroviteljstvo i prijateljstvo s Wagnerom i brojnim muškarcima, uzburkavalo je maštu puka.

Idol po kojem je Ludwig gradio svoje dvorce je francuski kralj i rasipnik Luj XIV, kojeg su još zvali Bogomdan, Veliki i Kralj Sunce. Ludwig je sebe doživljavao kao “Kralj Mjeseca”, romantičnu sjenu “Kralja Sunca”. Versailles je osobno prvi puta posjetio 1867. godine. Tako u svim dvorcima koje je sagradio Ludwig bavarski možete vidjeti slike i skulpture francuskih kraljeva. Interesantno je da u njima nećete vidjeti niti jednu njegovu sliku, niti bavarske motive.

Za vrijeme svojeg života Ludwig bavarski je živio i boravio u više dvoraca, no on je započeo gradnju ukupno pet dvoraca.

• • Neuschwanstein, prvi dvorac koji je Ludwig dao sagraditi 1869. godine danas je jedan od najljepših dvoraca svijeta. [caption id="attachment_1595" align="alignnone" width="750"] Neuschwanstein - dvorac iz bajke[/caption]
  • Kraljeva palača na brdu Schachen, malo zdanje od drveta sagrađeno je na 1866 metara visine. Građena od 1869. do 1872. godine, mala palača služila je za proslave Ludwigovih rođendana i imendana. [caption id="attachment_1596" align="alignnone" width="600"] Kraljeva palača na brdu Schachen[/caption]
  • Linderhof, u okolici grada Ettala, treći je dvorac koji se počeo graditi 1874. godine. Okružen šumom i brdima, paviljonima, parkovima, fontanama i terasama, Ludwig ga je koristio kao lovačko prebivalište i povlačenje. Imanje ima i umjetnu špilju koja je elektrificirana. U Venerinoj špilji Ludwig bi često veslao u čamcu u obliku školjke. Jedini koji je završen za vrijeme njegovog  života. [caption id="attachment_1597" align="alignnone" width="1200"] Linderhof[/caption] [caption id="attachment_1598" align="alignnone" width="2100"] Tkz. Pećina, dekorirana umjetnim vodopadom i promjenjivom igrom svjetla[/caption]
  • Herrenchiemsee, najveći Ludwigov dvorac na jezeru Chiem, na otoku Herren, dovršen je 1878. godine. Do dvorca se dolazi brodićem, a građen je u kombinaciji baroka i rokokoa, prepunjen detaljima od zlata, mramora i porculana. Ludwig II je u ovom dvorcu boravio samo devet dana. [caption id="attachment_1599" align="alignnone" width="610"] Herrenchiemsee, bavarski Versailles[/caption]
  • Ruševine dvorca Falkenstein na 1277 metara visine u blizini mjesta Schwangau Ludwig kupuje 1883. godine. Ovaj dvorac koji je trebao biti gotičko-romanički nije nikad završen. Radovi su stali na samom početku zbog prerane Ludwigove smrti. [caption id="attachment_1600" align="alignnone" width="800"] Falkenstein - ruševine dvorca koji je to tek trebao postati. Najviša je takva građevina u Njemačkoj[/caption]

Iza sebe je ostavio brojne planove i nacrte za gradnju novih dvoraca koje nije stigao izgraditi, kao i planove za proširenje postojećih dvoraca. Ludwig bavarski je za gradnju dvoraca koristio novac od obiteljskog naslijeđa i svoje kraljevske plaće, no ona mu nije bila dovoljna, pa se dodatno zaduživao. Vrlo skoro mu niti banke nisu više htjele dati privatne kredite. 1884. godine dug je porastao na 7,5 milijuna maraka. Nakon njegove smrti, dinastija Wittelsbach je bankama vratila sve dugove tek 1902. godine u iznosu od 14 milijuna maraka, s kamatama!

U svojoj 40. godini Ludwig se od privlačnog muškarca pretvorio u podebljeg pustinjaka koji je patio od depresije i koji je postao opsjednut svojim dvorcima iz bajke. Nakon veselja i spokoja, znali bi uslijediti trenuci kada je imao neobuzdane izljeve bijesa. Ako mu se u tim trenucima netko zamjerio, naredio bi da ga se bičuje, muči, utamniči ili bi pak naredio odsijecanje glave. Kad je otkrio da njegove presude nitko ne izvršava, nije bio niti iznenađen niti nezadovoljan.

Nitko mu se nije smio približiti, čak ni na pola metra ili pak pogledati u hranu koja mu je servirana. U sobi mu je postavljeno kuhinjsko dizalo tako da mu se hrana servirala, bez da ikog vidi i čuje. Službene dokumente bi često zametnuo ili zaboravio potpisati. Često je čuo glasove koje nitko drugi nije čuo. Sam sa sobom je vodio vesele razgovore, hodao je okolo i grlio stabla. Uskoro je postalo vrlo jasno da Ludwig ne može voditi državu.

Po nalogu vlade liječnici su Ludviga proglasili “mentalno bolesnim” i “neizlječivim”, a time i nesposobnim za obnašanje vlasti. Dijagnoza: patološka stidljivost, izbjegavanje državničkih poslova, složena i skupa mašta, izlete po mjesečini, pri kojima se tvrdilo da su njegovi pratioci skidali odjeću i plesali goli, razgovori s izmišljenim osobama, nepristojno i djetinjaste ponašanje za stolom, slanje slugu na duga i skupa putovanja radi prikupljanja detalja o arhitektonskim detaljima u stranim državama, kao i nasilno ponašanje prema slugama.

Lipnja 1886. godine policija je po nalogu vlade Ludwiga stavila u kućni pritvor, a za kralja su postavili Ludwigovog mlađeg brata Otta, ali samo na papiru. Naime, on je zaista imao mentalnih poremećaja, pa je ulogu regenta preuzeo njihov stric Luitpold. Dan nakon što je stavljen u kućni pritvor, Ludwig je otišao u svoju posljednju šetnju sa svojim liječnikom. Iz šetnje nisu se vratili ni jedan ni drugi. Utopili su se.

Ludwig je imao suicidalne misli, ali to ne objašnjava smrt njegovog psihijatra. Mnogi smatraju da je ubijen od strane vlade koja ga se htjela riješiti. Druge teorije govore da je Ludwig umro prirodnom smrću, od infarkta ili moždanog udara, izazvanog vrlo niskom temperaturom vode pri pokušaju bijega.

Danas su dvorci koje je tijekom burnog i kontroverznog života Ludvig izgradio tragajući za idealom ljepote jedna su od najposjećenijih turističkih destinacija u Njemačkoj. Njegovi suvremenici smatrali su dvorce “krajnje besmislenima i onkraj svakoga ukusa”, no danas mnogi vjeruju da su oni djelo arhitektonskoga genija, daleko ispred svojeg vremena.

Galerija fotografija sa velebitaškog puta: [gallery ids="1604,1605,1606,1607,1608,1609,1610,1611,1612,1613,1614,1615,1616,1617,1618,1619,1620,1621,1622,1623,1624,1625,1626,1627,1628,1629,1630,1631,1632,1633,1634,1635" type="rectangular"]