O užetu, užetima i užadi

Napisao: Gordan Bezjak
Foto: arhiva SOV

Kasni kuloarski razgovori nakon speleoloških sastanaka obilje su raznoraznih tema, ali jedna je posebno stvorila pravu jezičnu zavrzlamu: “Kako se pravilno koristi imenica uže, posebice u kombinaciji s brojevima?” Osim što su brojevi jedna od najkompleksnijih cjelina unutar hrvatskoga jezika, u govoru se i pisanim tekovinama ne samo naše zajednice špiljara, visokogoraca, visinaca i alpinista već i šire, ukorijenila uporaba nepravilnog oblika množine imenice koja glasi užeta. Tako se znaju na vijestima, internetskim portalima, trgovinama koje prodaju opremu, ali i u znanstvenim člancima pojavljivati užeta za osiguranje, užeta na prodaju, brodska užeta, rad s užetima i sl.

Naime, u hrvatskome jeziku imenica uže je singularia tantum, odnosno imenica koja ima samo jedan oblik - jedninu. Ona glasi: N. uže, G. užeta, D. užetu, A. uže, V. uže, L. užetu, I. užetom.

Za množinu se koristi zbirna imenica užad.  Zbirne imenice su imenice koje označavaju skup, odnosno zbroj primjeraka shvaćenih kao cjelinu u kojoj se nijedan član ne izdvaja, niti se članovi mogu prebrojati. Ona glasi: N. užad, G. užadi, D. užadi, A. užad, V. užadi, L. užadi, I. užađu/užadi.

Prilikom govora i pisanja, posebice znanstvenih članaka i stručne literature treba pripaziti da se jednina i množina imenice užekoristi pravilno: uže/užad za osiguranje, uže/užad za prodaju, rad s užetom/užadi i sl.

U hrvatskome se jeziku kod glavnih brojeva dva/tri/četiri koristi paukal, odnosno mala množina ili dvojina. Pojednostavljeno, u slučaju imenica muškoga i srednjega roda, kao što je i imenica uže koristi se genitiv jednine, dok pridjevi koji stoje uz imenicu završavaju na -a.

Koristili smo dva/tri/četiri vlažna užeta.

Taj paukal se ne smije miješati s uporabom običnog genitiva:

Nema ničeg goreg od vlažnog užeta.

Kod glavnih brojeva većih od pet, kao i kvantifikatora poput malo, mnogo, nekoliko koristi se genitiv množine.

Koristili smo pet/mnogo/malo vlažne užadi.

Zbirne su imenice u većini slučajeva također singularia tantum, te im se zasebno treba odrediti rod. Tako je ovo uže srednjega roda, a ova užad ženskoga roda, stoga obratite posebnu pažnju na pridjeve i brojeve koji uz imenicu moraju odgovarati rodu imenice.

Koliko ste stometarske užadi iskoristili? Iskoristili smo dva stometarska užeta.

Iako zbirna imenica užad označuje množinu, njezin je gramatički broj u jednini. Time se ponaša kao imenica ženskog roda u jednini te podliježe gramatičkim pravilima imenica -i osnove. Tako primjerice paukal imenica ženskog roda kod glavnih brojeva dvije/tri/četiri u genitivu jednine:

Koristili smo dvije/tri/četiri vlažne užadi.

Razlika u Nema ničeg goreg od vlažnog užeta i Nema ničeg goreg od vlažne užadi jest razlika između singulativa i zbirne imenice u gramatičkog kategoriji zbrojine. Pojednostavljeno, razlika je u odnosu pojedinačnost - kolektiv.

Užad spada u tzv. gramatičke zbirne imenice koje dopuštaju i jedninsko i množinsko slaganje, odnosno mogu stajati uz glagol i u jednini i u množini:

Užad su/je postavljena.

Nedeklinirani oblici glavnih brojeva dva/dvije/tri/četirikoriste se onda kada se korištenjem prijedloga jasno ukazuje na padež. Nemojte, međutim, zaboraviti kako se glavni  brojevi do pet također dekliniraju.

Glavni broj jedan/jedna/jedno deklinira se u jednini, međutim budući da su uže i užad dvije različite imenice, možemo deklinirati obje. Razliku među njima smo već spomenuli kao razliku singulativa i kolektiva.

Imenica uže srednjeg je roda pa se sintagma deklinira: N. jedno uže, G. jednog(a) užeta, D. jednom(u) užetu, A. jedno uže, L. jednom(e) užetu, I. jednim užetom.

Imenica užad ženskog je roda pa se sintagma deklinira: N. jedna užad, G. jedne užadi, D. jednoj užadi, A. jednu užad, L. jednoj užadi, I. jednom užadi.

Visio sam na jednom užetu. Razmišljao sam da kupim jednu užad (tip užeta poput dinamika ili određenu marku).

Napomena 1: Ako jednu užad promatramo kao množinu ono nije sintagma glavnog broja i imenice užad već brojevnog pridjeva i imenice uže. Više o tome kasnije.

Glavni brojevi dva/dvije/tri/četiri dekliniraju se u množini. Pri deklinaciji se mora paziti na paukal koji se javlja u nominativu i akuzativu deklinacije.

Imenica uže nema množinu već se za nju koristi zbirna imenica užad koja je drukčijeg roda. Stoga se deklinacija sintagme sastoji od obje imenice. U svim se padežima koristi imenica užad, osim u nominativu i akuzativu koji koriste paukal imenice uže. Ona glasi: N. dva/tri/četiri užeta, G. dviju/triju/četiriju užadi, D. dvjema/trima/četirima užadi, A. dva/tri/četiri užeta, L. dvjema/trima/četirima užadi, I. dvjema/trima/četirima užadi.

Kod zbirne imenice užad deklinacija je mnogo jednostavnija. I kod nje treba obratiti pažnju na paukal u nominativu i akuzativu:  N. dvije/tri/četiri užadi, G. dviju/triju/četiriju užadi, D. dvjema/trima/četirima užadi, A. dvije/tri/četiri užadi, L. dvjema/trima/četirima užadi, I. dvjema/trima/četirima užadi.

Visjeli su na dvjema užadi. Sidrište je bilo napravljeno od triju užadi.

Napomena 2: Ako dvije užadi promatramo kao množinu onda nije riječ o sintagmi glavnog broja i imenice užad, već brojevne imenice i imenice uže. Više o tome kasnije.

Inače se kod rednih brojeva prvo/prva/drugo/druga i dr.imenice najnormalnije dekliniraju i u jednini i množini. Kod imenice uže množina je zbirna imenica užad koja je u ženskom rodu, tako da se mora obratiti pažnja i na padežne nastavke kod rednih brojeva.

Jednina s imenicom uže glasi: N. prvo/drugo/peto uže, G. prvog(a)/drugog(a)/petog(a) užeta, D. prvom(u)/drugom(u)/petom(u) užetu, A. prvo/drugo/peto uže, L. prvom(e)/drugom(e)/petom(e) užetu, I. prvim/drugim/petim užetom.

Množina s imenicom užad glasi: N. prva/druga/peta užad, G. prve/druge/pete užadi, D. prvoj/drugoj/petoj užadi, A. prvu/drugu/petu užad, L. prvoj/drugoj/petoj užadi, I. prvom/drugom/petom užadi.

Uspeli smo se do drugog užeta. Uspeli smo se do druge užadi.

!Nikako ne! Uspeli smo se do drugih užadi. !Nikako ne!

Među najkompleksnijim cjelinama unutar hrvatskog jezika su cjeline koje se tiču brojevnih imenica te brojevnih pridjeva.

Brojevne imenice koje označuju nežive predmete neki jezikoslovci zovu i zbirnim brojevima te imaju brojna ograničenja uz koje imenice mogu doći. To su dvoje/troje/četvero, petero/petoro i dr. Kod njih nije još definirano kada su promjenjive a kada nepromjenjive. Razlog tomu je što zbirni brojevi često stoje uz zbirne imenice koje su inače nebrojive, a kada uz zbirne brojeve stoji prijedlog, oni su nepromjenjivi. Brojevne su imenice koje označuju nežive predmete u srednjem rodu jednine, a imenice koje se vežu uz njih stoje u genitivu množine.

Ponijeli smo dvoje/troje/četvero/petero užadi. Vidjeli smo ih s dvoje/troje/četvero/petero užadi.

Deklinaciju brojevne imenice i imenice uže već smo spomenuli u Napomeni 2. Budući da imenica uže za množinu koristi imenicu užad koja je ženskog roda, ono se deklinira: N. dvije/tri/četiri užadi, G. dviju/triju/četiriju užadi, D. dvjema/trima/četirima užadi, A. dvije/tri/četiri užadi, L. dvjema/trima/četirima užadi, I. dvjema/trima/četirima užadi.

Brojevne pridjeve neki jezikoslovci zovu zbirnim brojevima koji su u množini. Njihova je uporaba veoma rijetka i većinom broje imenice koje su pluralia tantum, odnosno imenice čiji je gramatički broj u množini (dvoja vrata, troje hlače), kao i zbirne imenice, čiji je semantički broj u množini. Imenice uz brojevne pridjeve dolaze u množini. Vidi Napomenu 1. Brojevni pridjevi i imenica uže se sklanjaju: N. jedna/dvoja/troja/četvera/petora užad, G. jedne/dvoje/troje/četvere/petore užadi, D. jednoj/dvojoj/trojoj/četveroj/peteroj užadi, A. jednu/dvoju/troju/četveru/peteru užad, L. jednoj/dvojoj/trojoj/četveroj/peteroj užadi, I. jednom/dvojom/trojom/četverom/peterom užadi.

Ponijeli smo jednu/dvoju/troju/četveru/peteru užad. Vidjeli smo ih s jednom/dvojom/trojom/četverom/peterom užadi.

Postoje mnogo načina za uporabu brojeva i imenice uže. Bogatstvo jezika omogućuje svakome da može kroz vlastiti izričaj oblikovati informaciju koju želi poručiti. Tako da bilo da putujete u dubine s dva užeta, dvije užadi ili dvjema užadi, ili ako više volite putovati s dvoje užadi ili dvojom užadi, ono što je bitno jest da koristite užad, a ne neka tamo užeta.

Uže nas veže i spaja :)